Financijske Funkcije Prvi Dio

Ova kategorija sadrži matematicke financijske funkcije LibreOffice Calc.

ACCRINT

Racuna obracunatu kamatu pokrica u slucaju periodicnog placanja.

Sintaksa

ACCRINT(Issue; First_interest; Settlement; Rate; Par; Frequency; Basis)

Par je nominalna vrijednost pokrica.

First interest je prvi datum kamate pokrica.

Poravnanje je datum do kada je kamata obracunata, do tada treba da bude izracunata.

Stopa je godišnja nominalna stopa kamate (terminska kamatna stopa).

Par je nominalna vrijednost pokrica.

Frekvencijaje broj kamatnih placanja po godini (1,2 ili 4)

Primjer

Pokrice je izdato na 28/02/2001. Prva kamata je na 31/08/2001. Obracunski datum je 01/05/2001. Stopa je 0.1 ili 10% i nominalna vrijednost je 1000 novcanih jedinica. Kamata se placa polu-godišnje (ucestalost je 2). Osnova je US metoda (0). Koliko je kamate pristiglo?

=ACCRINT("28/02/2001"; "31/08/2001"; "01/05/2001"; 0.1; 1000; 2; 0) daje 16.94444.

ACCRINTM

Racuna obracunsku kamatu pokrica u slucaju jedinstvene uplate na datum obracuna.

Sintaksa

ACCRINTM(Issue; Settlement; Rate; Par; Basis)

Par je nominalna vrijednost pokrica.

Poravnanje je datum do kada je kamata obracunata, do tada treba da bude izracunata.

Stopa je godišnja nominalna stopa kamate (terminska kamatna stopa).

Par je nominalna vrijednost pokrica.

Primjer

Pokrice je izdato na 01/04/2001. Datum dospijeca je 15/06/2001. Stopa je 0.1 ili 10% i nominalna vrijednost je 1000 nocanih jedinica. Osnova za dnevno ili godišnje obracunavanje je dnevni balans (3). Koliko je kamate pristiglo?

=ACCRINTM("01/04/2001"; "15/06/2001"; 0.1; 1000; 3) daje 20.54795.

AMORDEGRC

Racuna kolicinu deprecijacije za period obracunavanja kao degresivnu amortizaciju. Za razliku od AMORLINC-a, depricijacijskog koeficijenta koji je nezavisan od deprecijacije korištene ovdje.

Sintaksa

AMORDEGRC(Cost; Date_purchased; First_period; Salvage; Period; Rate; Basis)

Cijena je cijena nabavke.

Date_purchased je datum nabavke.

FirstPeriod is the end date of the first settlement period.

Rješavanje je krajnja vrijednost kapitala na kraju deprecijacijskog perioda.

Period is the settlement period to be considered.

Stopa je norma depricijacije.

AMORLINC

Racuna kolicinu deprecijacije za obracunski period kao linearnu amortizaciju. Ako je kapital kupljen tokom obracunskog perioda, uzeta je u obzir proporcionalna kolicina depricijacije.

Sintaksa

AMORLINC(Cost; Date_purchased; First_period; Salvage; Period; Rate; Basis)

Cijena je cijena nabavke.

Date_purchased je datum nabavke.

FirstPeriod is the end date of the first settlement period.

Rješavanje je krajnja vrijednost kapitala na kraju deprecijacijskog perioda.

Period is the settlement period to be considered.

Stopa je norma depricijacije.

DB

Vraća amortizaciju asseta za specificni perido koristeci dupli-balancing method.

This form of depreciation is used if you want to get a higher depreciation value at the beginning of the depreciation (as opposed to linear depreciation). The depreciation value is reduced with every depreciation period by the depreciation already deducted from the initial cost.

Sintaksa

DB(Cost; Salvage; Life; Period; Month)

Cijena popravlja inicijalnu vrijednost asseta.

Rješavanje je vrijednost imovine nakon deprecijacije.

Životno doba defines the period over which an asset is depreciated.

Razdoblje is the length of each period. The length must be entered in the same date unit as the depreciation period.

Mjesec (optional) denotes the number of months for the first year of depreciation. If an entry is not defined, 12 is used as the default.

Primjer

Kompjuterski sistem sa inicijalnim troškom od 25.000 jedinica valute mora biti amortizovan u tri godine. Vrijednost spasavanja mora biti 1000 jedinica valute. Period je 30 dana.

=DB(25000; 1000; 36; 1; 6) = 1,075.00 jedinica valute

Popravljena amortizacija kompjuterskog sistema je 1,075.00 currency units.

DDB

Vraća amortizaciju asseta za specificni perido koristeci dupli-balancing method.

Use this form of depreciation if you require a higher initial depreciation value as opposed to linear depreciation. The depreciation value gets less with each period and is usually used for assets whose value loss is higher shortly after purchase (for example, vehicles, computers). Please note that the book value will never reach zero under this calculation type.

Sintaksa

DDB(Cost; Salvage; Life; Period; Factor)

Cijena popravlja inicijalnu vrijednost asseta.

Rješavanje popravlja vrijednost asseta na kraju zivota

Životno doba je broj perioda koji definiše koliko dugo asset mora biti korišten.

Razdoblje definiše duzinu period. Dužina mora biti unesena u isto vrijeme kao zivot.

Faktor (optional) je faktor po kojem se amortizacija poveceava. Ukoliko vrijednost nije unesena, vrijednost je 2.

Primjer

Kompjuterski sistem sa inicijalnim troškom od 75,000 jedinica mora biti amortizirana mjesečno u narednih 5 godina. Vrijednost na kraju amortizacije mora biti 1 vrijednost. Faktor je 2.

=DDB(75000; 1; 60; 12; 2) = 1,721.81 jedinica vrijednost. Therefore, the double-declining depreciation during the first month after purchase is 1,721.81 currency units.

DISC

Računa popust sigurnosti kao procenat.

Sintaksa

DISC("Dogovor"; "Dospijeće"; Cijena; Isplata; Baza)

Par je nominalna vrijednost pokrica.

Dozrijevanje je datum prodaje osiguranja

Cijena je cijena sigurnosti na 100 valutne jedinice nominalnu vrijednost..

Otkup je cijena isplatne vrijednosti sigurnosti na 100 jedinica valute po nominalnoj vrijdnosti .

Primjer

Sigurnost je kupljena 25/01/2001; datum dospijeća je is 15/11/2001. cijena je 97, isplatna vrijednost je 100. Koristći kalkulacije po rnevnom balansu (baza3) kolika je veličina popusta?

=DISC("25/01/2001"; "15/11/2001"; 97; 100; 3) vraća 0.03840 ili 3.84 po centu.

Efekt_dodaj

Računa efektivnu godišnju ratu baziranu na nominalnim interesnim vrijednostima i godišnjem broju plaćanja.

Sintaksa

Efekt_dodaj(Nominal_rate; Num_per_year)

Nominal_rategodišnja nominalna vrijednost kamate.

Num_per_year je broj interesnih plaćanja po godini.

Primjer

Koja je efektivna kamatna stopa za 5.25% nominalne rate i kvartalno plaćanje.

=Efekt_dodaj(0.0525; 4) vraća 0.053543 or 5.3534%.

Efikasno

Vraća neto vrijednost kamatne stope za nominalnu vrijednost.

Nominalne vrijednost kamate odnose se na količinu kamate na kraju perioda računanja. Efektivna kamata povećava se sa brojem napravljenih plaćanja. Drugim riječima kamata je obično plaćena u periodima(npr mjesečno ili kvartalno) prije kraja perioda kalkulacije.

Sintaksa

Efektivno(Nom; P)

Nom je nominalna kamata.

P je broj kamatnih perioda po godini.

Primjer

Ukoliko je nominalna kamatna stopa 9.75% i četiri kamatna period definisana, kolika je stvarna kamatna stopa (efektivna rata)?

=Efektivno(9.75%; 4) = 10.11% Godišnja efektivna rata je u ovom slučaju 10.11%.

IIR

Izračunaj kamatnu stopu povrata investicije. Vrijednost predstavlja priliv novca u regularnim intervalima, najmanje jedna vrijednost mora biti negativna(plaćanja) i jedna pozitivna(prihod).

If the payments take place at irregular intervals, use the XIRR function.

Sintaksa

IRR(Values; Guess)

Vrijednosti is an array containing the values.

Procjena (optional) is the estimated value. An iterative method is used to calculate the internal rate of return. If you can provide only few values, you should provide an initial guess to enable the iteration.

Primjer

Pod pretpostavkom da sadržaj želije je A1=-10000, A2=3500, A3=7600 and A4=1000, the formula =IRR(A1:A4)daje rezultat 80.24%.

ISPMT

Računa nivo kamate za nepromijenjene amortizacije.

Sintaksa

ISPMT(Rate; Period; Total_periods; Invest)

Stopa postavlja peridičnu kamatnu ratu

Razdobljeje broj instalacija po računici kamate.

Total_periodstotalni broj instalacionih perioda.

Invest veličina investicije

Primjer

Za kreditnu vrijednost od 120,000 jedinica valute sa dvogodišnjim periodom i mjesečnim instalacijama, godišnja kamatna stopa je 12% nivoa kamate nakon 1.5 years je potrebno.

=ISPMT(1%; 18; 24; 120000) = -300 currency units. The monthly interest after 1.5 years amounts to 300 currency units.

PV

Daje trenutnu vrijednost investicije koja rezultira od serije redovnih placanja.

Koristite ovu funkciju da bi izracunali kolicinu novca koji je potreban da bi se investirao danas po fiksnoj stopi, da bi dobili odredenu kolicinu, anuitet, kroz odredene periode. Takoder možete odrediti koliko ce novca ostati nakon isteka perioda. Odredite i to da li ce iznos biti placen na pocetku ili na kraju svakog perioda.

Unesite ove vrijednosti kao brojeve, izraze ili reference. Ako je, na primjer, kamata placena godišnje po stopi 8%, a želite koristiti mjesec za period, unesite 8%/12 pod Stopa i LibreOffice Calc ce automatski izracunati ispravan faktor.

Sintaksa

PV(Rate; Num_periods; Payment; FV; Type)

Stopa definiše kamatnu stopu po periodu.

Total_periodstotalni broj instalacionih perioda.

Payment je konstantno placanje za svaki period.

FV (po izboru) definiše buducu vrijednost koja preostaje nakon što se obavi finalna rata.

Vrsta (po izboru) naznacava datum dospijeca za placanje. Type = 1 znaci do pocetka perioda i Type = 0 (dodijeljeno) znaci do kraja perioda.

In the LibreOffice Calc functions, parameters marked as "optional" can be left out only when no parameter follows. For example, in a function with four parameters, where the last two parameters are marked as "optional", you can leave out parameter 4 or parameters 3 and 4, but you cannot leave out parameter 3 alone.

Primjer

Koja je sadašnja vrijednost investicije, ako se placa 500 novcanih jedinica mjesecno i godišnja kamatna stopa je 8%? Period placanja je 48 mjeseci i 20,000 novcanih jedinica ostaje do kraja perioda za placanje.

=PV(8%/12; 48; 500; 20000) = -35,019.37 novcanih jedinica. Pod navedenim uvjetima, morate položiti 35,019.37 novcanih jedinica danas, ukoliko želite primati 500 novcanih jedinica mjesecno 48 mjeseci i imati 20,000 novcanih jedinica da ostane na kraju. Provjera pokazuje da 48 x 500 novcanih jedinica + 20,000 novcanih jedinica = 44,000 novcanih jedinica. Razlika izmedu ove kolicine i 35,000 novcanih jedinica položenih predstavlja placenu kamatu.

Ukoliko unesete reference umjesto ovih vrijednosti u formulu, možete izracunati bilo koji broj "ako-onda" scenarija. Zapamtite molim: reference za konstante moraju biti definisane kao apsolutne reference. Primjeri ove vrste aplikacija su u deprecijacijskim funkcijama.

RECEIVED

Racuna iznos primljen koji je placen za pokrice sa fiksnom kamatnom stopom dat u odredeno vrijeme.

Sintaksa

RECEIVED("Settlement"; "Maturity"; Investment; Discount; Basis)

Par je nominalna vrijednost pokrica.

Dozrijevanje je datum prodaje osiguranja

Investicija zbir kupovine.

Discount is the percentage discount on acquisition of the security.

Primjer

Datum obracuna: 15 Februar 1999, datum dospijeca: 15 Maj 1999, suma investicije: 1000 novcanih jedinica, popust: 5.75 procenata, osnova: Dnevni balans/360 = 2.

Primljeni iznos na datum dospijeca se racuna kako slijedi:

=RECEIVED("15/02/1999"; "15/05/1999"; 1000; 0.0575; 2) daje 1014.420266.

SYD

Daje aritmeticku opadajucu stopu deprecijacije.

Koristite ovu funkciju da izracunate kolicinu deprecijacije za jedan period cijelog deprecijacijskog opsega objekta. Aritmeticka opadajuca deprecijacija smanjuje kolicinu deprecijacije od jednog do drugog perioda za fiksnu sumu.

Sintaksa

SYD(Cost; Salvage; Life; Period)

Cijena popravlja inicijalnu vrijednost asseta.

Rješavanje je vrijednost imovine nakon deprecijacije.

Životno doba je period koji odreduje vremenski opseg kroz koji se smanjuje vrijednost imovine.

Razdoblje definiše period za koji se racuna deprecijacija.

Primjer

Video sistem-u koji prvobitno košta 50,000 novcanih jedinica ce se smanjiti vrijednost na godišnjem nivou narednih 5 godina. Minimalna (krajnja) vrijednost ce biti 10,000 novcanih jedinica. Želite izracunati deprecijaciju za prvu godinu.

=SYD(50000; 10000; 5; 1)=13,333.33 novcanih jedinica. Kolicina deprecijacije za prvu godinu je 13,333.33 novcanih jedinica.

Da bi imali pregled stope deprecijacije po periodima, najbolje je da se definiše tabela za deprecijaciju. Unošenjem razlicitih formula za deprecijaciju koje su dostupne u LibreOffice Calc jedno do drugog, možete vidjeti koja je forma deprecijacije odgovarajuca. Unesite tabelu kako slijedi:

	Primjer:	Primjer:	Primjer:	Primjer:	Primjer:
1	0.00 novcanih jedinica	0.00 novcanih jedinica	0.00 novcanih jedinica	0.00 novcanih jedinica	0.00 novcanih jedinica
2	50,000 novcanih jedinica	10,000 novcanih jedinica	0.00 novcanih jedinica	0.00 novcanih jedinica	13,333.33 novcanih jedinica
3				0.00 novcanih jedinica	10,666.67 novcanih jedinica
4				0.00 novcanih jedinica	8,000.00 novcanih jedinica
5				0.00 novcanih jedinica	5,333.33 novcanih jedinica
6				0.00 novcanih jedinica	2,666.67 novcanih jedinica
7				0.00 novcanih jedinica	0.00 novcanih jedinica
8				0.00 novcanih jedinica
9				0.00 novcanih jedinica
10				0.00 novcanih jedinica
11				0.00 novcanih jedinica
12
13	0.00 novcanih jedinica			0.00 novcanih jedinica	40,000.00 novcanih jedinica

Formula u E2 je kako slijedi:

=SYD($A$2; $B$2; $C$2; D2)

Ova formula se duplicira u kolonu E dolje u E11 (izaberite E2, onda prevucite dolje donji desni ugao sa mišem).

Celija E13 sadrži formulu koja se koristi da se provjeri ukupna kolicina deprecijacije. Koristi SUMIF funkciju jer negativne vrijednosti u E8:E11 se ne smiju uzimati u obzir. Uslov >0 je u celiji A13. Formula u E13 je kako slijedi:

=SUMIF(E2:E11; A13)

Sada pogledajte deprecijaciju za period od 10 godina, ili krajnju vrijednost od 1 novcane jedinice, ili unesite drugu pocetnu cijenu itd.

Trajanje

Računa trajanje fiksnog sigurnosnog interesa u godinama.

Sintaksa

Trajanje("Dogovor"; "Dospijeće"; Kupon; Proizvodi; Frekvencija; Baza)

Par je nominalna vrijednost pokrica.

Dozrijevanje je datum prodaje osiguranja

Kupon je godisnji kupon interest rate.

Par je nominalna vrijednost pokrica.

Frekvencijaje broj kamatnih placanja po godini (1,2 ili 4)

Primjer

Sigurnost je kupljena 01/01/2001; datum dospijeća je 01/01/2006. Rata interesnog kupona je 8%. Proizvod je 9.0%. Kamata je plaćena polugodisnje (frekvencija je 2). Koristeći dnevni balans računanja kamate(baza 3) koliko dugo traje?

=DURATION_ADD("01/01/2001"; "01/01/2006"; 0.08; 0.09; 2; 3)

Analiza funkcija Dio Dva

Analiza funkcija Dio Dva